Ako hoćete izveštaj sa lica mesta o tome zbog čega i kako nastaje MIŠLJENJE, obratite se maloj deci, jedinim živim i autentičnim svedocima onog dramatičnog trenutka kada još nerazvijena čula i svest prvi put sreću i upoznaju deo po deo velikog sveta i prvi put mogu sama sebe da identifikuju.
Govor i simboli kojima se odrasli služe i komuniciraju zaboravili su lepo i uzbudljivo detinjstvo reči. Izgubljeni raj LIČNOG upoznavanja i imenovanja, konkretnog čulnog, životnog povoda za misao i reč – ti slikoviti predeli pripadaju dalekim i davnim danima ranog detinjstva.
Bez iskustva, bez pamćenja i znanja, prvi put ovde, deca pipaju očima, ušima, svim čulima, i tim neposrednim i burnim doživljajima daju svoja, autentična imnena, vrednosti i karakteristike.
Prvi susret i dodir, prvo iskustvo, prvi pokušaj imenovanja, odgonetanja i razumevanja. Ta jedna mala reč, to jedno, subjektivno i delimično tumačenje – tu je sve bogatstvo sveta i naših doživljaja. Samo još na početku otkrivanja i saznavanja naši doživljaji imaju toliko temperature, toliko srećne proizvoljnosti i tu neograničenu raznovrsnost. Samo tih nekoliko prvih godina, dok još saznajemo i učimo sami, bez učitelja, škola i standarda…
Decembar je najljepši mjesec za sve mališane, osnovce i srednjoškolce, a posebno za učenike područne multietničke Osnovne škole “Veselin Masleša” u Popovom Mostu, koje već tradicionalno posjećuje jedan neobičan Djed Mraz.
Osmijesi, sreća i radost i u petak su se oslikavali na licima petnaest đaka ove škole, jer im jehumanista Enes Hajdarević, kao i svake godine, obezbijedio bogate novogodišnje paketiće i po simboličnih 50 maraka da i sami sebi priušte poklone. Hajdarević je prije 45 godina i sam bio učenik ove škole, koju i dan-danas nosi u srcu, čuva je od zaborava, a i od rušenja, jer je pomogao u njenom obnavljanju.
– Ima već šest godina kako sa puno ljubavi obradujem ovu djecu. Njihovu školu treba promovisati,
jer je ovo prva škola u BiH gdje su pod jednim krovom i Bošnjaci i Srbi. U ovoj školi se ne
prepoznaje ko je koje nacije i imena, svi su zajedno i ovo treba da bude podsticaj našim
političarima da vide da se suživot i tolerancija mogu upražnjavati – kaže Hajdarević koji nije krio
oduševljenje đacima koji su mu, predvođeni učiteljicom Katarinom Vučen, priredili malu
dobrodošlicu pjesmom i recitacijom.
Hajdarević je i ove godine odlučio da stipendira dva učenika, jednog Bošnjaka i jednog Srbina sa
100 maraka mjesečno u toku školske godine. Porodicama učenika obezbijeđeni su i humanitarni
paketi sa hranom i higijenom u vrijednosti od 100 maraka.
– Novac za stipendije je iz moje fondacije “Hema”, a svake godine stipendiramo dva najbolja
učenika. Za 12 porodica čija djeca pohađaju školu obezbijeđeni su paketi. Kada pomažemo djeci,
želimo da pomognemo i roditeljima. Ovdje sam rođen i odrastao i volim ovaj kraj – ističe Hajdarević.
Kroz školu u Popovom Mostu nekada je marširalo i po tri stotine đaka, danas ih je šesnaest, a broj
se svake godine smanjuje.
– Iz godine u godinu nas je manje, ali smo kvalitetni. Svaka donacija ovoj školi znači mnogo,
nastava se odvija u otežanim uslovima, ali ipak smo zadovoljni. Djeca ne prave nikakve razlike, ni o pitanju vjeroispovijesti. Zajedno se slavi i Božić i Bajram i svi se veselimo. Svi đaci su izuzetno tolerantni, zajedno rade, pomažu jedni drugima i po tome se vidi da će izrasti u veoma dobre ljude– kaže učiteljica Katarina Vučen.
Učenici ove škole o toleranciji, poštovanju i zajedničkom življenju mogli bi drugima biti učitelji.
– Svi se družimo, svi smo prijatelji, u školi nam je lijepo. Zajedno smo, pomažemo jedni druge i
volimo se. Posebno se radujemo kada dobijemo ove paketiće – kaže Dragana Krnojelac, učenica osmog razreda.
Amel Mezbur, učenik osmog razreda, odnedavno pohađa centralnu školu OŠ “Veselin Masleša” u
Foči. Upravo zbog toga jedan je od stipendista fondacije “Hema”.
– Najviše me je obradovala stipendija. Vratio sam se u grad u školu, dobro mi je, navikao sam se,
družim se sa svima i srećan sam – kaže Mezbur.
Da će zaista djeca iz škole u Popovom Mostu biti dobri ljudi kada porastu pokazuje i to što je
upravo Hajdarevića u ovoj školi o dobročinstvu naučio njegov učitelj Radoje Miletić, koji je danas
direktor ove ustanove.
– Enes je bio moj učenik, dugo se znamo i sarađujemo, što se i vidi. U školi nema nikakvih
problema, djeca se druže, nastavni plan i program odvija se u potpunosti. Škola je udaljena 27
kilometara od centralne škole, ali ona nesmetano radi i ponosimo se njome – kaže Miletić.
Škola uprirodi
Miletić je istakao da je njegova novogodišnja želja dodatno opremanje škole, jer se nastava odvija
samo na prvom spratu.
– Drugi sprat je neiskorišćen i želja nam je da zajedničkim naporima adaptiramo te prostorije,
omogućimo druženje učenika iz svih gradova BiH. S obzirom na to da je Tjentište blizu i uslovi
školskog dvorišta su idealni, mogli bismo organizovati i školu u prirodi – kaže Miletić. (R.Đ.)
P.S. Članak preuzet sa http://058.ba/2012/12/sloga-i-postovanje-najvaznija-lekcija/
Zahvaljujemo se gospodinu Hajdarevicu i novinarki Radmili ❤
1. novembra 2012. god. školu u Popovom Mostu posjetila je Nina Suomalainen, vršilac dužnosti šefa Misije OSCE-a u BiH. Tom prilikom gospođa Suomalainen nas je podsjetila da je osnovni cilj Misija OSCE-a u BiH posvećen formiranju sistema obrazovanja u skladu sa međunarodnim obavezama BiH, kroz neophodne reforme u sadržaju obrazovnog i političkog okvira, a kroz kreiranje otvorenijeg školskog okruženja, baziranog na učešću, pri tome potičući znanje, vrijednosti i širenje vidika, neophodnih za konstruktivni društveni angažman. Također, gosp. Suomalainen je skrenula pažnju na dužnost opština da obezbjede kvalitetno obrazovanje za sve učenike.
Zahvaljujemo se gospođi Nina Suomalainen i ostalim članovima misije OSCE-a na posjeti i nadamo se ponovnom druženju.
Prva sedmica u mjesecu oktobru tradicionalno se u svijetu obilježava kao nedjelja djeteta. Ovim se posebna pažnja želi posvetiti djeci i dječijim pravima , a i ove godine nedjelja djeteta u svijetu će biti obilježena nizom sadržaja.
Povodom ,,Nedjelje djeteta” učenici škole u Popovom Mostu su nizom aktivnosti u sklopu radionice ,,Imam pravo” ukazivali na svoja prava i obaveze.
Drage kolegice i kolege, sretan vam Svjetski dan učitelja, 5.oktobar!!! Neka nas uvijek u poslu prati onaj prvi žar i nesebična ljubav prema djeci, zbog kojih smo i odabrali ovo zvanje. SREĆNO!!!
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva radno je obilježio dvadesetu godišnjicu postojanja i rada i to veoma uspješno jer su svi udžbenici na vrijeme obezbjeđeni i dostupni. Kao način proslave menadžment Zavoda odlučio je da je najbolje rješenje pomoć onima kojima je to najpotrebnije. Javnost Republike Srpske imala je priliku da u proteklom periodu sazna mnogo više o brojnim humanim akcijama Zavoda, a na sam dan osnivanja ove institucije – 04. septembra delegacija Zavoda posjetila je područnu osnovnu školu na Tjentištu, gdje je svim učenicima darovala besplatne udžbenike. „Kao što je i naš v.d. direktora Slaviša Kovačević obećao tokom posjete Vašoj školi na Svjetski dan knjige, kada smo obezbjedili dvije stotine naslova knjiga za vašu biblioteku, mi smo danas ovdje da ispunimo obećanje i svima Vama darujemo besplatne udžbenike na dan kada naša kuća slavi 20. godina rada“ – rekla je između ostalog u pozdravnoj riječi učenicima i roditeljima Branislavka Đogović – zamjenik generalnog direktora Zavoda. Đogovićeva je svim učenicima u ime Zavoda poželjela srećnu novu školsku godinu i podsjetila da će Zavod i dalje imati razumjevanje da učestvuje u sličnim akcijama i u drugim sredinama, što je i do sada činio.
U ime učenika, roditelja i nastavnika škole u Popovom Mostu, zahvaljujemo se Zavodu i želimo mu još mnogo rođendana i uspjeha u narednim godinama.
S velikim poštovanjem Vas pozdravljam na početku nove školske godine 2012./2013. sa željom da bude uspješna Vama, Vašim učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima, ostalim zaposlenima i roditeljima.
Školu u Popovom Mostu obogatila su dva prvačića,koji će u ponedjeljak prvi put sjesti u školske klupe. Neka im je uspješan početak novog razdoblja u životu i da im prvi dan u školi bude poseban, sretan i ostane u najljepšoj uspomeni.
“Živjela u ribnjaku dva dobra prijatelja: dabar i vidra.” Ovo je početak priče o dabru i vidri za prvi razred osnovne škole, koju će djeca s poteškoćama u čitanju i pisanju, tj. djeca s disleksijom i disgrafijom najvjerojatnije zvučati ovako: “Živjela u ridnjagu bva bodra brijatelja: badar i vibra.” Zbog toga mnogi roditelji nerijetko gube strpljenje čitajući i pišući sa svojim djetetom smatrajući ga lijenim, nezrelim ili razigranim, zbog čega često uslijede i kritike za takvo ponašanje. No roditelji nisu u pravu i kod takve djece najvjerojatnije je riječ o ozbiljnom problemu.
Disleksija je skup simptoma koji se manifestira sporim, netočnim čitanjem i slovkanjem. Dijete zamjenjuje slova koja slično zvuče ili slično izgledaju(d-b, b-p, i-l, d-b, š-ž, s-z, m-n, u-n)te ispušta slogove i dijelove riječi. Usmjerenost na tehniku čitanja odražava se na uspješnost razumjevanja pročitanog teksta.
Disgrafija se, kao poremećaj usvajanja vještine pisanja, manifestira u nepravilnom držanju olovke, nepoštivanju crtovlja, nečitkom rukopisu, ispuštanju slova i slogova, te zamjeni slova.
Termin disleksija prvi je opisao Pringle Morgan 1896. god. kad je poteškoće u učenju kod jednog dječaka opisao kao “poteškoće sa slovima i riječima”. Novije definicije kažu da je disleksija poremećaj u usvajanju čitanja, unatoč urednoj inteligenciji, urednim senzornim sposobnostima i odgovarajućem poučavanju. Prema klasifikaciji DSM-IV(dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja Američkog psihijatrijskog udruženja)postoje tri vrste poremećaja u učenju;poremećaji čitanja , pisanja i računanja. Ti poremećaji mogu se javiti udruženi, svaki za sebe ili izolirano. Najčešće su udruženi poremećaji u učenju čitanja i pisanja. Pisanje je kompleksnija vještina od čitanja, pa su i poremećaji pisanja češći.
Uzroci disleksije i disgrafije
Unatoč mnogim istraživanjima u neurologiji, psihologiji, logopediji i dr. znanostima, uzroci disleksije i disgrafije nisu do kraja razrješeni. Smatra se da je uzrok disleksije i disgrafije disfunkcija moždanih hemisfera u integriranju različitih vještina i sposobnosti(jezičnih, vidnih, slušnih, motoričkih) koje su angažirane u procesima čitanja i pisanja. Primjećeno je da se javlja često u pojedinim obiteljima, te se smatra nasljednom, ali ne kao bolest nego kao stanje. Disleksija se javlja češće kod dječaka , nego kod djevojčica, te se češće javlja kod ljevorukih osoba nego kod dešnjaka.
Simptomi u predškolskoj dobi koji mogu ukazivati na pojavu disleksije i disgrafije
kasno progovaranje i usporen jezično-govorni razvoj
siromašan rječnik
dugo zadržavanje pogrešaka u izgovoru glasova
miješanje riječi koje slično zvuče(sjeme-Sljeme, pegla-tegla, snijeg-smijeh, itd. )
prisutnost agramatizma u govoru(tri jabuka, plavi hlače, itd. )
poteškoće u učenju pjesmica , brojalica-poteškoće u pamćenju općenito
nerazvijenost fonološke svijesti(ne prepoznaje rimu, ne može podijeliti riječi na slogove, spojiti slogove u smislene riječi, ne prepoznaje prvi glas u riječima, itd. )
nespretnost u krupnoj i finoj motorici
nezrelost grafomotorike
nesigurnost u prostornim odnosima, nerazumijevanje i nekorištenje prijedloga za označavanje prostora(ispred-iza, pored, do, lijevo-desno, itd. )
nesigurnost u vremenskim odnosima, ne razumije i ne korist riječi prije, poslije, jučer, danas, sutra, itd.
nemotiviranost i nedostatak interesa za crtanje, pisanje i čitanje
Svi ovi simptomi ne moraju biti prisutni kod djeteta da bi se posumnjalo na disleksiju ili disgrafiju.
Procjena nekih sposobnost bitnih za usvajanje čitanja i pisanja
U predškolskoj dobi se procjenjuju
usvojenost jezično-govornog razvoja u svim segmentima (razumijevanje govora, razvijenost rječnika, itd. )
fonološka svjesnost(sposobnost glasovne obrade-prepoznavanje i stvaranje rime, prvog i zadnjeg glasa u riječima, pamćenje veze slovo-glas, itd. )stanje vizualno-motoričkih sposobnosti(uvid u vizualno razlikovanje, pamćenje, vizualno-prostorne odnose, grafomotoriku. . )
sukcesivne funkcije(sposobnost pamćenja i reproduciranja podražaja u potrebnom redoslijedu-ritmovi, ponavljanje verbalnih nizova, itd. )
lateralizacija (usklađenost gornjih i donjih ekstremiteta, orijentacija na vlastitom tijelu, orijentacija u prostoru i na papiru)
Ukoliko je potrebno, radi jasnije i potpunije slike i diferencijalne dijagnoze, dijete se upućuje na dodatne pretrage koje podrazumijevaju psihološku, audiološku i neurološku obradu
Programi pomoći
Budući da ne postoje dva djeteta s disleksijom i disgrafijom s istim simptomima, ne postoje niti univerzalni programi pomoći, nego je program i pristup za svako dijete individualan. Valja napomenuti da predškolsko dijete uči svim osjetilima, te potrebno tom djetetu s disleksijom i disgrafijom omogučiti i olakšati učenje svim osjetilima. Kako je auditivni put učenja najslabiji, treba ga osnaživati vježbama kojima će jačanje auditivnih sposobnosti biti prezentirano i kroz druge kanale (slikama, bojama. . ). Važno je takvom djetetu davati jasne upute.
Prijedlozi aktivnosti za poticanje razvoja vještina važnih za usvajanje čitanja i pisanja
Aktivnosti i igre za poticanje govorno-jezičnog razvoja;prepričavanje doživljaja, mijenjanje završetka poznatih priča, traženje sličnosti(bijelo kao, itd. ), traženje suprotnosti (brzo-polako, itd.), traženje riječi koje se slažu(kolač-lonac, riče-viče. )
Igre za razvoj slušne pažnje i diskriminacije;prepoznavanje i imenovanje zvukova(lupkanje, kucanje, šuštanje papira, itd. ), prepoznavanje zvukova iz prirode, itd.
Vizualno-motoričke sposobnosti potičemo manipulativnim aktivnostima kao što su rezanje, lijepljenje različitih oblika od različitih materijala, nizanje kuglica, modeliranje od gline ili plastelina, vezanje čvorova. .
Posljedice disleksije ili disgrafije
Posljedice mogu biti razorne, osobito ako se problemi na vrijeme ne prepoznaju, dijagnosticiraju te pravilno ne tretiraju. Nesposobnost djeteta da svlada tečno čitanje i pisanje nailazi na nerazumijevanje okoline i netolerantnost, dijete se etiketira kao lijeno, neinteligentno, zločesto, dijete gubi samopouzdanje te stvara sliku o sebi kao o neuspješnoj osobi. Disleksija i disgrafija su, nažalost, cjeloživotni problemi. Dijete će uz adekvatnu pomoć svladati čitanje i pisanje, može steći i akademsko obrazovanje, ali neki od simptoma će ostati prisutni cijeli život.
Poznate osobe koje su imale disleksiju: Hans Christian Andersen, Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Steve McQueen, Tom Cruise, i dr.
Školarac ❤ 